Limena glazba Sokol

Ova priča govori o želji za nacionalnim identitetom. Za ovu priču vratit ćemo u 1905. na sjever Istre u grad Buzet koji je pod Austro- Ugarskom vlašću. Taj mali grad je služio kao poveznica između Kopra i Pule. Taj grad je bio zahvaćen ilirskim pokretom, te se u jeku ilirskog pokreta stvorila  želja za stvaranjem nečega što je samo hrvatsko. Odlučili su formirati Limenu glazbu ’Sokol’, inspiraciju za imenom dobila je zbog pera na kapi.

U jednoj kući danas nasuprot autobusne je 22. listopada 1905.god. osnovana Limena glazba te prvim dirigentom postaje Ferdo Majcan iz Trsata. Prvi instrumenti glazbe nabavljeni su iz Češke za 24 glazbara. Limena je uz puno truda prvi put nastupala u travnju 1906.god. u Počekajima na dočeku Franje Ferdinanda. Limena glazba je do 1915.god. radila uz manje poteškoće i te je godine uslijed opće mobilizacije glazba privremeno ugašena. Nakon rata limena je sve teže djelovala jer je vlast bila talijanska, a glazba je simbol Hrvata te ju je vlast željela uništiti. To su i učinili 1925. kada je proglasila glazbu ilegalnom i zabranjenom. Glazba djeluje ilegalno do drugoga svjetskog rata jer tada članovi odlaze u borbu u Nob (Narodno oslobodilački borci). Nakon rata 1946. limena svira na dočeku Josipa Broza Tita u Opatiji. Glazba je danas svirala na brojim nastupima, događajima te sudjelovala na nekim vrlo važnim događajima kao što su otvorenje tunela Učka, doček Franje Tuđmana na Brijunima, potapanje Titovog broda ‘Galeb’ te još mnogo drugih.

Limena glazba ‘Sokol’ je pravi dokaz da se s puno volje mogu prebroditi vrlo teške situacije jer ‘Sokolu’ od prvoga dana nije bilo lako od ratova, diskriminacije, ali ‘Sokol’ je uspio i nakon više od 100 godina i dalje svira i prenosi hrvatsko ime u budućnost.

 Marko Flego,  1. htt

SŠ „Vladimir Gortan“, Buje

Mentorica: Dunja Janko, prof.