Jan Pavlović: Ispod rukava

Marko je bio prilično nervozan zbog nedovoljne spremnosti i računajući na šalabahtere koje je vješto skrivao ispod rukava. S druge strane, Jakov je jedva čekao da pokaže svoje znanje na ispitu jer se pripremao danima.

Sve je bilo u redu dok se u ispitu nisu pojavila teška pitanja na koja se moglo odgovoriti samo zaključivanjem. Tada je Marko počeo neprestano zapitkivati Jakova. Htio je da mu Jakov odgovori na ta teška pitanja obzirom da mu šalabahteri sada nisu bili od velike pomoći. Kako Jakov nije imao vremena te nije htio dodatno riskirati svoju ocjenu pomažući prijatelju, odlučio ga je ignorirati. Međutim, nije uspjevao u tome jer Marko nije prestajao gnjaviti. Jakovu je i samome bilo teško jer se morao dobro koncentrirati kako bi  povezao više  činjenica iz različitih cjelina u jedan točan odgovor.  Kako se ispit bližio kraju, tako je napetost u cijelom razredu rasla, a najviše između dvoje prijatelja. Marko je bio pod stresom budući da mu prijatelj nije pomogao. Razočarao se. Odlučio mu se osvetiti.

Uslijedio je  veliki odmor i svi su mirno jeli za stolovima u blagovaonici. Marko je krenuo zadirkivati  Jakova vičući: „Štreberu, štreberu!  Kakav si ti to prijatelj?“  Jakov ga nije doživljavao i nastavio je jesti. To je još i više povrijedilo Marka koji je u bijesu bacio Jakovov mobitel sa stola na pod. Svi su usmjerili pogled prema dvojci prijatelja. Na trenutak je zavladala potpuna tišina. Jakov je zbunjeno gledao lijevo desno.  Podigao je mobitel i izjurio u dvorište. Za njim je krenuo i ljutiti Marko. Dok je Jakov zurio u razbijeni zaslon mobitela, Marko mu je prišao s leđa i srušio ga na pod. Vidjevši tučnjavu, svi su  učenici izjurili na dvorište i počeli vikati: „Šora, Šora!“ Napadali su se i branili naizmjenično kako su najbolje znali. Dežurna profesorica ih je iznenada razdvojila i odvela kod ravnatelja na razgovor. Tamo je svatko  ispričao svoju verziju događaja. Na kraju, morali su se ispričati jedan drugome i nastaviti dalje.

Vrijeme je prolazilo i sve se činilo u najboljem redu dok nije došao dan kada je profesorica iz geografije donijela ocjene ispita. Jakov je dobio peticu, a Marko četvorku. Jakov je bio presretan sa svojom ocjenom, ali ipak i razočaran jer nije mogao vjerovati kako je Marko prepisivanjem i šalabahterima dobio čak nategnutu četvorku. Dok je Jakov razmišljao kako Marka nitko nije nikada ulovio u prepisivanju, Marko mu je uzeo ispit ispred nosa i odnio profesorici. Počeo se glasno buniti zašto je Jakov dobio peticu i zašto i njemu ne prizna peti zadatak i povisi ocjenu. Nastao  je nered u razredu. Svi su počeli pričati i prigovarati. Profesorica je odlučno prekinula raspravu i  poslala Marka na  mjesto. Dala je do znanja svima u razredu  kako to nije način na koji će si netko od njih povećati ocjenu. Nadalje, pojasnila je kriterije ocjenjivanja i mogućnosti ispravka ocjene. Tada je netko od učenika otpozadi doviknuo: „Profesorice, Marko prepisuje, uvijek pokušava isto!“ Marko se zacrvenio i pognuo glavu. Jakov ga je upitno gledao. Bilo mu ga je žao. Marko je polako digao glavu gledajući izravno u Jakova. Licem mu se raširio veliki osmijeh.